Studija slučaja 03-HR
Jelena Grčević
Uvod
Mladi poljoprivrednici Jelena Grčević i njezin suprug Damir brinu o otprilike 50 koza i isto toliko jaradi na svom obiteljskom gospodarstvu od 10 ha smještenom u Gradecu Pokupskom na obalama rijeke Kupe. Farmu koza osnovali su 1986. Damirovi roditelji, Ivan i Sanja Grčević, kada su se odlučili na uzgoj koza i proizvodnju sira kako bi svojoj djeci omogućili zdravu i kvalitetnu prehranu. Njihove koze hrane se samo hranom proizvedenom na njihovom gospodarstvu a prehrana im je dopunjena dnevnom ispašom te se tako zaokružuje ciklus „od polja do stola“. Registrirali su mini-mljekaru i započeli proizvodnju kozjeg sira. Danas, njih četvoro svakodnevno prerađuje oko 100 litara kozjeg mlijeka u različite vrste sireva (polutvrdi sir, sir s dodacima i dimljeni sir), oko 10 kg dnevno. Uz kozje mlijeko i sireve, trguju s jaradi. K tome, smješteni su na Cesti sira zagrebačke županije te su nosioci oznake Mlijeko hrvatskih farmi a za svoje sireve dobili su mnoge zlatne nagrade. Također dobitnici su dvije plakete općine Pisarovina za svoj doprinos razvoju i unaprjeđivanju proizvodnji stoke u području Pisarovine na razini kozarstva i proizvodnje sira.
Poveznice na webu
Opis gospodarstva
Gospodarstvo od oko 50 muznih koza i 50 jaradi nalazi se na imanju od 10 ha u Gradecu Pokupskom, Pisarovina, na obali rijeke Kupe. U neposrednoj blizini gospodarstva registriran je pogon za preradu mlijeka koji je pod inspekcijskim nadzorom, s dnevnom preradom od 100 l kozjeg mlijeka. Kozje mlijeko dobiveno od koza hranjenih isključivo hranom proizvedenom na njihovom gospodarstvu i nadopunjenom svakodnevnom ispašom na njihovoj farmi prerađuje se u visokokvalitetne proizvode od sira. U svom mini pogonu za preradu mliječnih proizvoda obitelj Grčević proizvodi dimljene i polutvrde kozje sireve, sireve u maslinovom ulju, s raznim začinima poput vlasca, nevena itd. Svi proizvodi nose oznaku “Mlijeko hrvatskih farmi”. Trenutno su na gospodarstvu i u jedinici za preradu mliječnih proizvoda (mini mljekari) zaposleni samo članovi obitelji. Na farmi nema višenamjenskih poljoprivrednih aktivnosti, ali obitelj Grčević planira izgraditi kušaonicu sira ili centar za posjetitelje kako bi se njihovi kupci mogli upoznati s tehnologijom proizvodnje kozjeg sira.
˶Ovaj posao traži izuzetan trud i motiviranost kako bi se uspješno obavljao! Treba puno žrtvovanja I dobre volje kako bi se stvorio proizvod koji ispunjava zahtijeve potrošača ali i današnje izazove proizvodnje i tržišta.”
Višenamjenske poljoprivredne aktivnosti vezane uz preradu mlijeka / Inovacije vezane uz proizvode i/ili procese
S obzirom da su jedino gospodarstvo koje se bavi proizvodnjom kozjeg sira na tom području (najbliže je u Čakovcu, udaljeno oko 150 km), vlasnici su odlučili izgraditi centar za posjetitelje s kušaonicom kozjeg sira kojim bi povećali prihode kroz pružanje jedinstvenih usluga u ruralnom turizmu. Na taj način potencijalni turisti upoznali bi se s uzgojem koza i proizvodnjom sira te kušali sirne proizvode napravljene na gospodarstvu. Nadalje, potražnja za novim proizvodima od kozjeg mlijeka, kao što su jogurt i kefir, potaknula je vlasnike na proširivanja asortimana proizvoda stoga su ključna daljnja ulaganja u opremu i obrazovanje kako bi se ispunili zahtjevi tržišta.
Opća razmatranja
Da bi proveli procesne inovacije i višenamjenske poljoprivredne aktivnosti, dobili su savjete u pogledu tehnologije prerade mlijeka, uzgoja koza, prakse mužnje i zdravlja životinja koje su pružali sveučilišni profesori sa Sveučilišta u Zagrebu, Agronomskog fakulteta i Veterinarskog fakulteta. Također, prošli su različite obuke i seminare u vezi s tehnologijom prerade mlijeka, uzgojem i prehranom životinja, primjenom HACCP-a (fokus na GHP), kao i obukom za upravljanje i prijavu iz EU fondova. Imaju veliku podršku Savjetodavne službe Ministarstva poljoprivrede kroz seminare i obuke o uzgoju i zdravlju koza i ovaca (seminar „Ovko“) i proizvodnji kozjeg sira. Savjetodavna služba Ministarstva poljoprivrede također im pomaže da poboljšaju proizvodnju sira kako bi se prevladali neželjeni učinci na gotove proizvode. Trenutno promoviraju svoje proizvode na tržnicama, sajmovima, društvenim mrežama (Facebook) i usmenim preporukama kupaca. U ovom trenutku proizvode distribuiraju izravnom distribucijom na vlastitim vratima ili vlastitim dostavnim vozilima, a također putem internetske prodaje, kao i u nekoliko restorana i hotela na obali. Također, dali su kupcima mogućnost odabira dodatka siru (vlasac, kopar, ljuta paprika, papar, sezam itd.) prema njihovim željama. Unatoč dobrim mogućnostima financiranja putem EU fondova i nacionalnih bespovratnih sredstava, glavni je izazov nedostatak iskustva i znanja pri apliciranju, kao i pronalaženje odgovarajućeg partnera. Utvrđeno je da je ideja za otvaranje centra za posjetitelje i okretanje turizmu dobar način za povećanje ocjene njihovog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i proizvoda, a time i dobiti. Prema njihovom mišljenju, presudno je usmjeriti oglašavanje na ukazivanje važnosti tradicionalne proizvodnje i ruralnih aktivnosti. Član su Hrvatske udruge malih mljekara koja svake godine organizira Dane hrvatskih sireva i stručne izlete kako bi promovirala i razvila proizvodnju i potrošnju autohtonih i drugih sireva i ostalih mliječnih proizvoda. Uz to su članovi Udruge SIREK i Ceste sira Zagrebačke županije.
Obuka / kompetencije (vještine, znanja, stavovi) osobito važni za proces
Međunarodni seminari i obuka, zajedno sa stručnim savjetovanjem u području marketinga, isporuke i internetske prodaje su od velikog značaja, posebno u područjima u kojima su neki od tih koncepata u procesu razvoja. Mali obiteljski poljoprivrednici obično sudjeluju na tuzemnim seminarima i obuci a rijetko na međunarodnim. Takvi seminari i obuka su većinom vezani za uzgoj i prehranu životinja ili tehnologiju prerade mlijeka, no najveći nedostatak u obrazovanju su obuke vezane uz financije s naglaskom na bankovni sektor, poslovno planiranje i upravljanje kao i turistički menadžment. Stalni rad na sebi, zajedno s neformalnim obrazovanjem u područjima prerađivačke tehnologije, prava, financija i marketinga su nezamjenjivi za bilo kojeg poljoprivrednika koji želi postati uspješan.
Fotogalerija
